PHS sindrom – sindrom bolnog ramena (periarthritis humeroscapularis) je skupni naziv nekolicinu dijagnoza vezanih za jedan zglob - rame. PHS je sindrom koji zahvata mišiće, tetive, ligamente i kapsulu ramenog zgloba.
Rame je naš najpokretljiviji zglob, u njemu se može javiti bol i smanjenje funkcije zbog različitih upalnih i degenerativnih promjena u mekim tkivima područja ramena.
Glavni simptom ovog sindroma je oštra bol u ramenu koja se može širiti u nadlakticu. Ovisno od lokaliteta i prirode bola možemo precizirati koje tkivo je zahvaćeno i ovome sindromu dati preciznije ime odnosno dijagnzu.
Radi se o mišiću koji polazi sa lopatice, njenog gornjeg ruba, a završava na bočnoj strani glave nadlaktične kosti. Njegova osnovna funkcija je abdukcija tj. odmicanje ruke od tijela (prvih 10-30° pokreta), a zatim glavninu pokreta preuzima veliki rameni mišić m. deltoideus.
Povrede ovoga mišića se dešajavu uslijed pada na ispruženu ruku i tada se dešava akutna bol. Međutim mnogo češće povreda nastaje uslijed ponavljajućih mikrotrauma, prilikom čega tetiva se oštećuje i zadebljava.
Simptomi:
Bol pri abdukciji i pri pokretima iznad glave, bol pri oslanjanju na ruku, bol pri spavanju na zahvaćenoj ruci, i svakako smanjena pokretljivost.
Ono što je specifično za zglob ramena jeste da se rijetko dešava upala ili oštećenje samo jednog mišića, obično su povrede udružene (dakle uz supraspinatus često strada i neki od mišića rotatorne manžetne).
Duga glava m. biceps brachi prolazi kroz sami zglob ramena sa njegove prednje strane.
Pri povredi ovoga mišića bol će biti locirana na prednjoj strani ramena. Bol se pogoršava sa podizanjem tereta sa ispruženom rukom ispred sebe.
Ova povreda također spada u tendinopatije, te je za njeno ispravno cijeljenje potreban adekvatna terapija.
Tretmani se sastoje iz kontroliranja upalnog procesa, remodeliranja tetivnih vlakana (kroz specijalni program vježbanja), te popravljanja biomehanike zgloba ramena kako bi spriječili ponovno povređivanje.
Povreda ovoga mišića najčešće se dešava kod rekreativnih sportista i bodybuilding sportista.
Subscapularis je mišić koji se nalazi sa unutrašnje strane lopatice. Svojim vanjskim dijelom hvata se za prednju stranu nadlaktične kosti. Glavna funkcija mu je unutrašnja rotacija ramena a pomaže i u addukciji ruke (primicanje ruke tijelu).
Povreda mišića subskapularis može nastati na nekoliko načina:
Simptomi povrede mišića subskapularis obično uključuju bol u prednjem dijelu ramena, slabost u ruci i otežano podizanje ruke.
U nekim slučajevima može doći do otoka ili modrica u području ramena.
Dijagnoza se postavlja pomoću ortopedskih testova i ehografije (UZ). Nakon uspostavljenje dijagnoze odmah se počinje sa programom rehabilitacije koji u prvoj fazi uključuje izometrijske (statičke) vježbe, kontrolu upale, a zatim u subakutnoj fazi se počinje sa dinamičkim vježbama i vraćanju potpune funkcije.
Rotatornu manžetnu čine četiri lopatična mišića čija je glavna funkcija, shodno i nazivu, rotacija ramenog zgloba kao i stabilizacija istog.
U ovu skupinu spadaju 4 mišića: Supraspinatus, infraspinatus, subscapularis i teres minor.
Svi ovi mišići su povezani tetivama koje se spajaju na vrh humerusa, kosti nadlaktice koja čini na rameni zglob. Ova kombinacija mišića i tetiva omogućuje stabilnost i pokretljivost ramena, a njihova funkcionalnost je ključna za mnoge svakodnevne aktivnosti, poput češljanja kose ili podizanja teških predmeta.
Povreda ove skupine mišića podrazumijeva lezije (oštećenja) na tetivama koja rezultira smanjenom pokretljivošću i velikim bolom pri rotaciji.
Karakteristično je da pacijenti obično kažu da ne mogu da se počešljaju ili dodirnu stažnji dio glave (vanjska rotacija ramena) ili da ne mogu svoju šaku postaviti na donji dio leđa (unutrašnja rotacija).
Uzrok povreda može biti traumatski (pad, udes i slično) ili mikrotraumatski, što je i najčešći slučaj, a podrazumijeva spoj preopterećenja i ponavljajućih (ne liječenih) mikrotrauma na tetivama. Najskloniji ovim povredama su sportisti koji koriste puno rameni zglob poput rukometaša, odbojkaša ali i rekreativnih fitness sportista.
Liječenje je konzervativno, uključuje intenzivni program rehabilitacije koji uključuje manuelnu mobilizaciju i terapijsko vježbanje kako bi se povratile normalne funkcije ramena.
Kapsulitis ramena, poznat i kao smrznuto rame ili frozen shoulder, je bolno stanje koje se javlja kada se kapsula (omotač) ramenog zgloba upali i skupi i izgubi svoju elastičnost. To dovodi do ograničene pokretljivosti ramena i boli koja se obično pogoršava tijekom noći.
Kapsulitis ramena može biti uzrokovan traumom, prekomjernim korištenjem ramena ali najčešće nastaje spontano (uzrokovan nekim metaboličkim ili horonalnim poremećajima).
Simptomi kapsulitisa ramena obično se razvijaju postepeno i mogu trajati od nekoliko tjedana do nekoliko godina.
Glavni simptom je bol u ramenu i funkcionalno ograničenje pokreta u ramenu, posebno pokreta iznad glave.
Liječenjem se nastoji povećati pokretljivost ramenog zgloba raznim manipulativnim i artikulatornim tehnikama maneulne terapije, dmanjiti upalni procesi, povećati elastičnost kapsule.
Ova povreda također zahtjeva intenzivni program rehabilitacija.
Labrum ramenog zgloba je hrskavična struktura koja se nalazi na rubu glave nadlaktične kosti i pomaže u stabilizaciji ramena. Povreda labruma ramenog zgloba obično se javlja kao posljedica traume, poput pada ili prekomjernog opterećenja ramena. Također se može dogoditi kao posljedica ponavljajućih pokreta koji opterećuju zglob.
Simptomi povrede labruma ramenog zgloba uključuju bol u ramenu koja se može širiti prema vratu ili laktu, slabost u ramenu, teškoće pri podizanju ruke, pukotinu ili škljocanje u ramenu, te osjećaj nestabilnosti ili otkazivanja ramena.
Postoje različiti oblici povrede labruma ramenog zgloba, uključujući:
Liječenje povrede labruma ramenog zgloba ovisi o ozbiljnosti povrede. Blage lezije mogu se liječiti konzervativno, poput odmora i fizikalne terapije. Ozbiljnije lezije mogu zahtijevati hirurški zahvat. Hirurgija može uključivati šivanje oštećenog dijela labruma ili uklanjanje oštećenog dijela zgloba.
Rehabilitacija nakon operacije obično uključuje fizikalnu terapiju kako bi se povratila snaga i pokretljivost ramena.
Bol u ramenu se može javiti a da pritom ne postoji niti jedno oštećenje zglobne ili okozglobne strukture ramena. Tada govorimo o referentrno ili neuropatskoj boli u ramenu.
Najčešći uzrok referentne boli u ramenu je degeneracija cervikalnih (vatnih) diskusa koji dovode po suženja tunela kroz kroji prolaze brachialni (ručni) nervi. Taj pritisak izaziva bol u ramenu koji se obično širi niz nadlakticu i/ili podlakticu često praćen osjećajem trenjenja u prstima.
Ovo je kompleksna povreda koja zahtjeva isti takav program rehabilitacije. Sastoji se iz dekompresijskih i mobilizirajućih manuelnih zahvata na vratnoj kičmi kao i neuromobilizaicju zahvećenog nerva. To je sve posao fizioterapeuta koji ima visoki stepen uspješnosti pa ne treba ni u kom slučaju žuriti sa hirurškim zahvatima.
Smrznuto rame, koje se naziva i adhezivni kapsulitis, uzrokuje bol i ukočenost u ramenu. S vremenom, rame postaje vrlo teško pokretati. Nakon razdoblja pogoršanja simptoma, smrznuto rame ima tendenciju oporavka, iako potpuni oporavak može trajati do 3 godine. Fizikalna terapija, s fokusom na fleksibilnost ramena, primarna je preporuka za liječenje smrznutog ramena. Uzroci i simptomi […]
Išijas, poznat i kao lumbalna ishijalgija, predstavlja bol koji se javlja duž išijatičnog živca – najvećeg živca u tijelu, koji se pruža od donjeg dijela leđa, kroz zadnjicu i noge, sve do stopala. Ovaj bol može biti intenzivan i ometati svakodnevne aktivnosti, a najčešće je rezultat iritacije ili pritiska na išijatični živac. Uzroci išijasa Najčešći […]
Uvod Plantarni fasciitis je vrlo čest problem koji pogađa stopalo, uzrokujući bol i nelagodu u peti i luku stopala. Do njega dolazi kada se plantarna fascija, debela traka tkiva koja se proteže duž donjeg dijela stopala i povezuje petu s prstima, upali ili ošteti. Ovo stanje može biti posebno problematično za sportiste, osobe koje provode […]
