Hronična bol u leđima- sve što trebaš znati!

Hronična bol je stanje u kojem osoba osjeti dugotrajnu ili stalnu bol koja traje najmanje tri do šest mjeseci. To je često posljedica nekog osnovnog stanja ili bolesti, kao što su traumatske povrede, bol u leđima, neuropatska bol i sl.

Bol je jedna od senzacija koju kreira naš mozak a nastaje kao produkt komunikacije sa perifernim receptorima. Naime, po čitavom našem tijelu nalaze se alarmni senzori koje zovemo receptori za bol (nosiceptori). Njihov zadatak je da obavještavaju mozak kada je tkivo u kojem se nalaze ugroženo ili oštećeno. Na osnovu praga osjetljivosti tih receptora naš mozak formira intenzitet bola, dok na osnovu naših prethodnih iskustava i saznanja naš mozak formira kakvoću bola (da li je tupa, oštra, pržuća ili neka druga vrsta bola).

Faze ili stadiji bola


Kada nastupi primarno oštećenje (npr. ona prva bol u leđima) naši receptori šalju te podatke mozgu te on formira bol i mišićni spazam koji imobilizuje taj kičmeni segment kao zaštitni mehanizam. Trajanje tog prvog bola je od 3 do 7 dana ovisno o stepenu oštećenju. To zovemo akutnom fazom bola. To je vrijeme u kome naš organizam počinje proces cijeljenja i regeneracije.
Nakon prve sedmice obično intenzitet bolova i imobilizacije se smanjuje. Tada ulazimo u subakutnu fazu u kojoj se dodatno inteziviraju procesi regeneracija i reparacije. Ova faza traje obično od 7 dana do 3 mjeseca.
Nakon subakutne faze, ako bol i smanjena pokretljivost idalje potraju ulazimo u fazu hroničnog bola.

Hronični bol

Hronična ili kako se u nekim literaturama naziva komplikovana bol je ona bol koja potraje duže od uobičajenog biološkog vremena potrebnog za regeneraciju. Obično procesi regeneracije i reparacije u našem organizmu traju 3 mjeseca tako da se ta vremenska odrednica uzima kao prag prelaza iz subakutne u hroničnu fazu bola.

Kada hronična bol postaje "komplikovana bol?"

Nakon što je prošlo 3 mjeseca od povređivanja ostaje bol manjeg intenziteta te pokretljivost bi trebala biti uveliko vraćena. Kada govorimo npr. o bolu u donjim leđima uzrokovanu diskus hernijom, u slijedećih 5 mjeseci naše tijelo će pokušati na najbolji način regenerisati oštećena tkiva, uspostaviti normalnu funkciju istih i normalizirati osjetljivosti nosiceptora koji se tu nalaze (nosiceptori-receptori za bol i opasnost).

Ova normalizacija osjetljivosti nosiceptora je najkompleksniji i najbitniji cilj rehabilitacije. Ona podrazumjeva:

  1. biološku normalizaciju - adekvatno cijeljenje i regeneraciju oštećenih tkiva
  2. psihološku normalizaciju - ispravno razumjevanje prirode povrede, ipravno razumjevanje prirode bola i potpuna eliminacija "straha od bola", a ona se postiže edukacijom pacijenta. Ovo je najbitnija tačka ako ne želimo da naš hronični bol postane hronični-komplikovani bol.
  3. socijalnu normalizaciju - ona podrazumjeva ispravan pristup na socijalnom nivou, npr. loša socijalna prilika je kada se u društvu razvije mišljenje da je diskus hernija trajno oštećenja, da više nikad ti leđa neće biti kao prije, da ćeš i za najmanji nespretni pokret opet imati bolove u leđima i da će generalno tvoje stanje ići samo na gore. Također ova neispravna mišljenja moramo mjenjati ispravnim dokazanim činjenicama što se opet postiže edukacijom!

Dakle zaključujemo da je hronična-komplikovana bol stanje u kojem se pacijent nađe, od početka neispravnim pristupom određenoj problematici, te razvijanjem raznih pogrešnih uvjerenja kada je u pitanju njegovo stanje i povreda.

Kako to moje mišljenje i uvjerenje o mome stanju i povredi utiče na bol?

Bol je senzacija koja se kreira u našem mozgu. Periferni receptori za bol i opasnost (nosiceptori) nisu odgovorni za stvaranje osjećaja bola. Oni su samo senzori koji šalju poruku ili signal do centralnog nervnog sistema (mozga) o potencijalnoj opasnosti ili zadobivenoj povredi, a onda naš mozak na osnovu tih poruka i na osnovu prethodnih (bolnih) iskustava, prethodno formiranih mišljenja i stavova, emocija i drugih psiho-socijalnih faktora, formira senzaciju bola.
Dakle, bol ne zavisi samo od poruke koju nam šalje naš periferni senzor, nego će naš mozak u obzir uzeti sve raspoložive informacije i iskustva kako bi interpretirao i formirao adekvatan odgovor te odredio količinu i kakvoću (tip) bola koja je potrebna da se proizvede.

U akutnoj fazi ovo je jedan izuzetno sofisticiran i profinjen sistem zaštite koji je koristan našem organizmu.
Međutim ako se u rehabilitaciji ne razviju ispravne postavke i ispravno razumjevanje svega što nas je snašlo, a umjesto toga prepustimo našim emocijama, strahovima i pogrešnim uvjerenjima, onda skoro pa sigurno ćemo u dogledno vrijeme (3-8 mj) ući u fazu hronične-komplikovane boli.

Ova hronična-komplikovana bol je jedan začarani krug gdje (primarna, korisna) bol vodi ka strahu od boli, a to onda vodi ka još više boli (hronične, nekorisne) i tako u krug.

Pogledajte video u prilogu kako bi vam bilo još jasnije.

Koje je rješenje za moju hroničnu bol?

Prevencija "upadanja" u zakmu hroničnog bola je najbolje i najjednostavnije rješenje. To podrazumjeva da od prvog momenta, bez oklijevanja, svoj slučaj prepustiš stručnoj osobi koja će te, na ispravan način, voditi kroz tvoj proces rehabilitacije. Dakle, od onog prvog "nespretnog pokreta" koji je doveo do tvoga akutnog bola u leđima, moraš da zatražiš stručnu pomoći i da ne misliš "proći će samo", ili "čitao sam na internetu da je dobro to i to", sve ovo su zamke koje te mogu odvesti u problem hronične-komplikovane boli u donjim leđima.
Međutim, ako si se pronašao u ovome tekstu, i već se nalaziš u ovome začaranom krugu hronične boli koja konstantno je uz tebe, odlazi i dolazi, povećava se i smanjuje - ne brini, i tvoj slučaj se uspješno rješava i to kombinacijom fizio-psiho terapije.

Potrebno je da nađeš stučnu osobu od povjerenja i da joj prepustiš svoj slučaj. Program rehabilitacije se mora sastojati od postavljanja ispravnih postavki i saznanja o prirodi bola i povrede, a zatim od programa aktivnosti dnevnog života i tjelovježbe koja za cilj ima potpuni povratak tvojim aktivnostima svakodnevnog života i životu bez bolova!


Ako imate nekih pitanja ili Vam je potrebna pomoć kontaktirajte nas!

07/06/2023
ZADNJE

10/02/2025
Bol u koljenu kod DIJECE - Osgood-Schlatter sindrom

Osgood-Schlatter sindrom je bolno stanje koje najčešće pogađa djecu i adolescente u periodu ubrzanog rasta, obično između 10. i 15. godine života. Sindrom se javlja zbog preopterećenja tetiva koje se vežu za tibijalnu kvržicu (dio potkoljenice neposredno ispod koljena). To je mjesto pripoja patelarne tetive koja je završni dio butnog mišića (kvadriceps femoris). Uzroci Glavni […]

Pročitaj više
15/11/2024
Smrznuto rame (frozen shoulder) - dijagnoza i liječenje

Smrznuto rame, koje se naziva i adhezivni kapsulitis, uzrokuje bol i ukočenost u ramenu. S vremenom, rame postaje vrlo teško pokretati. Nakon razdoblja pogoršanja simptoma, smrznuto rame ima tendenciju oporavka, iako potpuni oporavak može trajati do 3 godine. Fizikalna terapija, s fokusom na fleksibilnost ramena, primarna je preporuka za liječenje smrznutog ramena. Uzroci i simptomi […]

Pročitaj više
03/11/2024
Bol u kuku i nozi od IŠIJASA?

Išijas, poznat i kao lumbalna ishijalgija, predstavlja bol koji se javlja duž išijatičnog živca – najvećeg živca u tijelu, koji se pruža od donjeg dijela leđa, kroz zadnjicu i noge, sve do stopala. Ovaj bol može biti intenzivan i ometati svakodnevne aktivnosti, a najčešće je rezultat iritacije ili pritiska na išijatični živac. Uzroci išijasa Najčešći […]

Pročitaj više